Formiranje Bosanskog sandžaka ili Sandžak Bosne..

Formiranje sandžaka Padom bosanske prijestolnice Jajca 1463. godine, pod osmansku vlast nije došao cijeli teritorij srednjovjekovne Bosne. Osmanlije će još cijelih 130 godina osvajati bosanski prostor, a taj proces u potpunosti će biti završen tek 1592. godine padom Bihaća pod vlast. ovaj period, naznačen kao doba potpune uspostave osmanske uprave u BiH jeste razdoblje najvećeg uspona osmanskog carstva. Osim sultana Mehmeda II, Carstvom su u tom dobu vladali Bajazit II, Selim I, Sulejman I veličanstveni iselim II, koji su zaokružili proces osmanskih osvajanja ne samo u Bosni nego i šire. Osmanska država se u tom periodu razvila u moćnu imperiju koja je uticala na rješavanje svih pitanja u medunarodnoj politici tog vremena. U pokorenim zemljama Osmanlije su uvodili svoj sistem vladavine, novu upravno- teritorijalnu podjelu i nove privredne i društvene odnose. Tako je u BiH, odmah nakon pada kraljevstva, 1463. godine formiran Bosanski sandžak ili Sandžak Bosna.

 Osmanska država jebilatolerantnaipremapripadnicima drugih vjera. Pravoslavno stanovništvo Bosne pripalo je, nakon njene obnove polovinom XVI stoljeća, Pećkoj patrijaršiji.Ovaj Sandžak je imao sjedište u Vrhbosni (sadašnji grad Sarajevo) i pripadao je Rumelijskom ejaletu koji je obuhvaćao evropski dio tadašnjeg Osmanskog carstva. Poslije povlačenja sultana Mehmeda II iz Bosne, ugarski kralj Matija Korvin je sa velikom vojskom uspio zauzeti Jajce i potisnuti osmansku vojsku iz sjeverne i sjeverozapadne Bosne. Radi odbrane južnih ugarskih granica Korvin je na prostoru Bosne uspostavio dvije banovine, Jajačku i Srebreničku čime je Bosnu, ustvari, podijelio izmedu Osmanskog carstva i Ugarske.

Nastojeći zaštititi svoje granice Osmanlije su uz pograničnu zonu privremeno obnovili Bosansko kraljevstvo na čije čelo su postavili svog vazala Matiju Sabančića, potomka Kotromanića. Medutim, kada se ova oblast uz pomoć Ugarske pokušala osamostaliti, osmanlije su je uništile. Ovaj primjer je jedinstven u historiji Osmanskog carstva. Formirane banovine su se pod ugarskom vlašću održale do prvih decenija XVI stoljeća. Osmanlije su Srebrenik zauzele 1512. godine, a Jajce 1528. godine. Pored Bosanskog sandžaka Osmanlije do kraja XV stoljeća na bosanskom tlu osnovale i Hercegovački i Zvornički sandžak. Sva tri sandžaka ulazila su u sastav Rumelijsklog ejaleta.

Formiranje sandžaka Padom bosanske prijestolnice Jajca 1463. godine, pod osmansku vlast nije došao cijeli teritorij srednjovjekovne Bosne. Osmanlije će još cijelih 130 godina osvajati bosanski prostor, a taj proces u potpunosti će biti završen tek 1592. godine padom Bihaća pod vlast. ovaj period, naznačen kao doba potpune uspostave osmanske uprave u BiH jeste razdoblje najvećeg uspona osmanskog carstva. Osim sultana Mehmeda II, Carstvom su u tom dobu vladali Bajazit II, Selim I, Sulejman I veličanstveni iselim II, koji su zaokružili proces osmanskih osvajanja ne samo u Bosni nego i šire. Osmanska država se u tom periodu razvila u moćnu imperiju koja je uticala na rješavanje svih pitanja u medunarodnoj politici tog vremena. U pokorenim zemljama Osmanlije su uvodili svoj sistem vladavine, novu upravno- teritorijalnu podjelu i nove privredne i društvene odnose. Tako je u BiH, odmah nakon pada kraljevstva, 1463. godine formiran Bosanski sandžak ili Sandžak Bosna.

Osmanska država je bila tolerantna i prema pripadnicima drugih vjera. Pravoslavno stanovništvo Bosne pripalo je, nakon njene obnove polovinom XVI stoljeća, Pećkoj patrijaršiji.Ovaj Sandžak je imao sjedište u Vrhbosni (sadašnji grad Sarajevo) i pripadao je Rumelijskom ejaletu koji je obuhvaćao evropski dio tadašnjeg Osmanskog carstva. Poslije povlačenja sultana Mehmeda II iz Bosne, ugarski kralj Matija Korvin je sa velikom vojskom uspio zauzeti Jajce i potisnuti osmansku vojsku iz sjeverne i sjeverozapadne Bosne. Radi odbrane južnih ugarskih granica Korvin je na prostoru Bosne uspostavio dvije banovine, Jajačku i Srebreničku čime je Bosnu, ustvari, podijelio izmedu Osmanskog carstva i Ugarske. Nastojeći zaštititi svoje granice Osmanlije su uz pograničnu zonu privremeno obnovili Bosansko kraljevstvo na čije čelo su postavili svog vazala Matiju Sabančića, potomka Kotromanića. Medutim, kada se ova oblast uz pomoć Ugarske pokušala osamostaliti, osmanlije su je uništile. Ovaj primjer je jedinstven u historiji Osmanskog carstva. Formirane banovine su se pod ugarskom vlašću održale do prvih decenija XVI stoljeća. Osmanlije su Srebrenik zauzele 1512. godine, a Jajce 1528. godine. Pored Bosanskog sandžaka Osmanlije do kraja XV stoljeća na bosanskom tlu osnovale i Hercegovački i Zvornički sandžak. Sva tri sandžaka ulazila su u sastav Rumelijsklog ejaleta.