HISTORIJSKI CAS KOJI SVI TREBAMO ZNATI: Manifestacija „Ususret 1. martu, Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine“

POLITIČKA I EKONOMSKA KRIZA Nakon smrti Josipa Broza Tita, 1980. godine u srpskim političkim i intelektualnim krugovima otvoreno se traži ukidanje Ustava iz 1974. godine posebno ukidanje autonomije Vojvodine i Kosova. SFRJ sve više zapada i u ekonomsku krizu. Nezaposlenost je bila sve veća, plate sve niže, zaduženost države došla je do izražaja, trebalo je vraćati medunarodne zajmove, inflacija je nekontrolisano rasla. Medunacionalni odnosi postaju zaoštreni. Na Kosovu dolazi do velike netrpeljivosti izmedu Srba i Albanaca. Srbijansko republičko rukovodstvo, sa Slobodanom Miloševićem na čelu javno se izjašnjavalo protiv Ustava iz 1974. godine tražeći njegovo ukidanje, smatrajući da je ovaj Ustav dao preveliku autonomiju Kosovu i Vojvodini.

Tako je Srbija 1988. godine donijela svoj novi Ustav kojim je bilo narušeno dotadašnje ustavno uredenje SFRJ. U Srbiji se tada snažno razvija nacionalizam kojeg su pospješili i srbijanski akademici svojim "Memorandumom" iz 1986. godine. kulminacije političke krize došlo je na XIV Kongresu SKJ. Na ovom Kongresu došlo je do raspada SKJ kada su, zbog nesuglasica sa srbijanskim predstavnicima, predstavnici Slovenije i Hrvatske, azatim i Bosne HercegovineiMakedonije napustili zasjedanje. Svi ovi dogadaji nagovijestili su veliku političku krizu u SFRJ koja se počela raspadati. Tokom 1990. godine održani su višestranački izbori u svim republikama. Jednopartijski komunistički sistem je zamijenjen uvodenjem višestranačkog parlamentarnog sistema.
BiH kao samostalna i suverena drzava Bosna i Hercegovina je, nakon osamostaljivanja Slovenije i Hrvatske, krenula putem stvaranja samostalne i nezavisna države. Tako je Skupština Bosne i Hercegovine 15. oktobra 1991 godine usvojila Memorandum o nezavisnosti. Zbog takve odluke predstavnici Srpske demokratske stranke napuštaju Skupštinu. Tadašnji predsjednik SDS Radovan Karadžić, danas optuženi za ratne zločine od strane medunarodnog suda u Hagu, otvoreno prijeti, prije svega, muslimanskom političkom vrhu i narodu da će u slučaju osamostaljivanja Bosne i Hercegovine izbiti rat i da će muslimanski narod nestati sa ovih prostora.

Predstavnici Evropske zajednice su sredinom januara 1992. godine usvojili stav o ispunjavanju uvjeta za priznavanje nezavisnosti pojedinih jugoslovenskih republika za što je prethodno bilo neophodno provesti referendum kojim treba biti izražena volja naroda Bosne i Hercegovine. Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine je održan 29. februara i 01. marta 1992. godine. Gradani su se većinom glasova izjasnili za samostalnu, nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Rezultati referenduma su omogućili Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine da proglasi nezavisnost. Nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine poslanici SDS definitivno napuštaju Skupštinu Bosne i Hercegovine i formiraju posebnu skupštinu na kojoj su usvojili Ustav srpskog naroda u Bosni Hercegovini iproglasili srpski narodni entitet kao federalnu jedinicu ostatka Jugoslavije. Na osnovu objavljenih rezultata referenduma Evropska zajednica 06. aprila 1992. godine priznaje Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i nezavisnu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena i u Organizaciju Ujedinjenih Nacija (OUN).



Podsjetimo na jednu od manifestacija za Dan Nezavisnosti BiH

Sarajevo: Manifestacija Ususret 1. martu Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Sala Općine Novi Grad u kojoj se manifestacija održala bila je premala da primi veliki broj građana, boraca i pripadnika boračkih udruženja. 

"Ovo će biti tradicionalni događaj na kojem ćemo mladim ljudima i onima koji nisu zaboravili ili čak nisu bili ni rođeni da pokažemo šta je istina i na koji način je rođena nezavisnost BiH. Moramo napomenuti da nezavisna BiH nije od 1. marta 1992. To je samo njeno potvrđivanje. Nezavisna BiH postoji puno godina i vjekova prije toga, u vrijeme dinastije Tvrka Kotromanića, a i u puno većim granicama", izjavio je Fišo. 

Istakao je da je ovaj događaj organizovan kako bi se borcima koji su se borili za BiH pokazalo da nisu zaboravljeni. 

U okviru današnjeg programa, učenici sarajevske gimnazije izveli su numere "Mojoj dragoj BiH" i "Jedna si jedina". 

obrada Par excellence