OTKRIVENA DA VINCIJEVA METODA SPAVANJA: Evo kako se zaista naspavati za 4 h...

Uopste o spavanju i snu

Najveća potreba za spavanjem je u dječje doba. U dobi od jednog mjeseca, dojenče spava oko 18 sati, u dobi od jedne godine oko 14 sati. 3-godišnje dijete potrebuje oko 12 sati sna, 10-godišnje dijete 10 sati, 14-15 godišnje dijete 8-9 sati. Potreba za spavanjem od oko 8 sati ostaje također i kod odraslih osoba, dok starije osobe imaju smanjenu potrebu za snom. Nesanica je stanje kod kojeg je otežani ulazak u san, ili je dužina spavanja prekratka. Određene vrste bolesti, osobito one karakterizirane bolnim stanjima, drže mnoge ljude u stanjima nesanice i lošeg sna. Nesanica je često posljedica emocionalne i psihičke napetosti, koje sprečavaju potrebno opuštanje. Spavanje prije ponoći je korisnije i učinkovitije od onog nakon ponoći, pa se preporučuje ići u krevet prije ponoći. 

San je periodičko fiziološko stanje mirovanja i opuštanja, kod kojeg je najvećim djelom prekinuta veza između svjesti i vanjskog svijeta. Za vrijeme spavanja tkiva i organi tijela imaju mogućnost regeneracije (oporavka). San je stoga isto tako potreban kao i uzimanje hrane. Za vrijeme spavanja jako je smanjena spontana aktivnost, smanjene su reakcije na vanjske, ali za razliku kod narkoze postoji mogućnost buđenja. Od tjelesnih funkcija prevladava funkcija parasimpatikusa. Ritam spavanja i budnosti regulira se iz posebnih centara u CNS-u, promjenama njihove aktivnosti. Čovjek provede oko trećinu svog života spavajući. Specijalni centar za spavanje nalazi se u hipotalamusu i koči aktivnost pojedinih centara u mozgu, dok neki djelovi CNS-a nisu inhibirani u svojoj aktivnosti. Za vrijeme sanjanja povišena je aktivnost CNS-a, što se može primijetiti u brzim pokretima očnih jabučica kod zatvorenih vjeđa (REM-faza). Spavanje nastupa postepeno. Na početku se izmjenjuje pospanost u stanju budnosti sa fazom prolaznih trenutaka sna. Kod nekih ljudi taj prelaz traje nekoliko minuta, kod nekih sat i više vremena. Dubina sna se također razlikuje za vrijeme noći, pri čemu se izmjenjuju periodi budnosti, plitkog i dubokog sna s većom ili manjom pravilnošću. Za vrijeme sna se mijenjaju tjelesne funkcije. Aktivnost žlijezda i puls su smanjeni, procesi probave miruju, muskulatura je opuštena, kupirano je svjesno doživljavanje okoline. 

Da vincijeva metoda spavanja


Leonardo da Vinči je bio genijalac, možda i najinteligentiji čovek na planeti, a kako bi svoje ideje razvijao do maksimuma, trebalo mu je sve vrijeme ovog svijeta. Upravo iz tog razloga razvio je genijalan način kako da se naspava za samo četiri sata.  Taj plan je podrazumjevao da “razbije” normalan period noćnog odmora na nekoliko dijelova – odnosno više faza, što je dovelo do prakse spavanja nekoliko puta tokom dana. Tako je da Vinči spavao 15 minuta na svaka četiri sata.  Kao rezultat, spavao je samo sat i po na dan. Vrijeme koje je uštedeo na odmaranju počeo je da koristi za kreativan rad. Da Vinči je rekao da je koristio ovu metodu tokom mnogih godina svog života, i da se nikad nije osjetio umornim.  Poznato je da u fiziološkim uslovima, najproduktivnije vrijeme za rad i kreativnost prati period sna. To je vrijeme kada je kapacitet neke osobe za rad posebno visok. Prekidajući nečije budno vrijeme svaka četiri sata kratkim periodom odmora vodi do povećanja kapaciteta za rad, što je direktna posljedica ovakvog odmora.  Godine vežbanja i eksperimentisanja onih koji su pratili da Vinčijev primjer, ostavili su sajtu “Bright Side” da izabere neke od najefektivnijih varijacija višefaznog sna:  – spavanje 30 minuta na svakih 6 sati (dymaxion metoda);  – spavanje 20 minuta na svaka 4 sata (uberman metoda);  – spavanje noću 1.5 – 3 sata i onda tri puta tokom dana po 20 minuta (everyman metoda);  – spavanje noću 2 sata i jednom popodne 20 minuta (tesla metoda);  – spavanje noću 5 sati i 1.5 sat popodne (siesta metoda).  Ipak, treba imati na umu da je svačije tijelo drugačije, a različiti tipovi višefaznog sna možda neće biti za svakoga. Stručnjaci upozoravaju da ako planirate da prijeđete na ovakav odmor-rad raspored, ne vozite auto niti donosite bitne odluke dok ne budete apsolutno sigurni da manjak sna nema neke posledične efekt